Crkva sv. Frane na groblju jedini je preostali dio samostana franjevaca trećoredaca. Sagrađena je. kako to navodi natpis na pročelju, 1490. godine u prijelaznom gotičko-renesansnom stilu kao tipična jednobrodna redovnička bazilika s pravokutnim svetištem s gotičkim svodovima. Pod u crkvenom brodu pravi je mauzolej rapskih značajnika sa zanimljivim nadgrobnim pločama, od kojih se izdvajaju ona reformatora reda fra Matije Bošnjaka, glagoljicom upisanom godinom smrti (1525.), potom španjolskog slikara Huana Boscheta, a posebno senjskog brodograditelja Mrganića s vjernim prikazom pripadajućeg alata iz 1558. godine. Na intradosu trijumfalnog luka apside uklesani su grbovi svih najznačajnijih rapskih plemićkih obitelji (Hermolais, Nimira, Scaffa, Cernotta, Zudenigo, Dominis, Galzigna i Šegota). Pročelje je vrlo elegantno, s bogato ukrašenim portalom vješto isklesanih festona u najboljoj maniri radionice velikog kipara Ivana Duknovića. voditelja dalmatinskih klesara u Budimu na dvoru kralja Matije Korvina, koji su se nakon njegove smrti skrasili u Senju i Rabu. Trilobirani završetak s renesansnim školjkama sugerira monumentalnost i mogućnost takve unutrašnje diobe prostora.

Samostanske su zgrade napuštene nakon dokinuća samostana početkom XIX. st., a potom u dvadestim godinama XX. st. porušene. Na njihovom se mjestu danas nalazi groblje.