Srednja ulica predstavljala je središnju dinamičnu os grada s merkantilnim i ostalim javnim sadržajima vjerojatno još od antičkog razdoblja (decumanus maximus). Donja ulica se protezala neposredno uz emporij i zacijelo je bila ispunjena luci prilagođenim sadržajima, koje od srednjeg vijeka zamjenjuju oni stambeni, od kojih je najznačajnija palača Nimira na zapadnom početku, sa sačuvanim skladnim atrijem i monumentalnim kasnogotičkim portalom. U njezinoj neposrednoj blizini, na uglu Srednje ulice i jedne male poprečne ulice, nalazi se crkvica sv. Ante Padovanskog, izgrađena u sedmom desetljeću XVII. st. kao zavjet donatora F. Brazze. Na drvenom oltaru, iznad antependija u višebojnoj mramornoj intarziiji s prikazom Bogorodice i djeteta u središtu, nalazi se lijepa slika s prikazom Bogorodice sa sv. Franom. sv. Antom Padovanskim i portretom navedenog donatora. Uzduž Srednje ulice dominiraju vlastelinske palače izgrađene mahom u drugoj polovici XV. st.. često tako da su pregrađivane naslijeđene starije građevine i sklopovi. Spomena su vrijedne palače Marinelis, Spalatin i Benedeti sa slikovitim nadvisivanjem ulica, oslanjajući se o polukružne lukove. Posebno je vrijedna i najočuvanija velika palača obitelji Dominis na početku grada, jedna od najvećih gotičko-renesansnih građevina u ondašnjoj Dalmaciji, sa zanimljivim unutrašnjim dvorištem i gotičko-renesnsnim ukrasima portala i prozora. Rodna je kuća velikog Markantuna. senjskog biskupa, splitskog nadbiskupa, fizičara, pisca i crkvenog reformatora druge polovine XVI. i početka XVII. stoljeća. Na istočnom kraju otvara se mali trg s gradskom ložom i kulom gradskog sata.