Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je katedrala sve do 1828. godine kada ju je dokinula Rapska biskupija. Nedavno pronađeni dijelovi arhitektonskog ukrasa, ostataka kristionice u neposrednoj blizini i podnih mozaika pod svetištem, ukazuju na njezino ranokršćansko vrijeme nastanka tijekom IV. i V. stoljeća. Ranokršćanske osobitosti sačuvane su i u samoj trobrodnoj bazilici, kao npr. poligonalni vanjski obod apside i par kapitela u kotonadi. U IX. st. pregrađivana je i ukrašavana novom liturgijskom opremom od koje se sačuvao dragocjeni ciborij nad glavnim oltarom. Tri njegove stranice ukrašene su tipičnim pleternim ukrasom sa zoomorfnim i florealnim ikonografskim motivima. U XI. st. uslijedila je nova pregradnja crkve u tzv. protoromaničkom stilu dogradnjom dviju bočnih apsida I klesanjem novih kapitela sa stiliziranim akantovim lišćem. Ovom vremenu pripada i mramorna ikona s prikazom Krista Kralja.

Proćelje crkve, izvedeno sredinom XII. si. u oblicima zrele romanike s toskanskim utjecajima evidentnim u arhitektonskom i kromatskom oblikovanju efektnim izmjenama redova ružičaste breče i bijelog vapnenca, posvetio je Papa Aleksandar III. Na mjestu izvornog romaničkog portala podignut je današnji 1490. godine. Kamena skulptura Bogorodice s mrtvim Kristom u krilu, rad Petra Trogirana. postavljana je u njegovu lunetu 1514. godine. U XV. st. sa sjeverne strane prigraduju se kapele obitelji Zudonigo i Scatta. Ujedno se potom adaptiraju u krstionicu za koju je zdenac isklesao Petar Trogiranin. U isto vrijeme on pregrađuje i spomenuti ciborij. Drvena korska sjedala na povišenom prezbrteriju u oblicima mletačke cvjetne gotike vjerojatno je 1445. godine izradio drvorezbar Matija Moronzon sa suradnicima.

U drugoj polovini XVI. st. južna apsida pregrađena je u pravokutnu kapelu sv Križa za smještaj oltara s monumentalnim drvenim i obojenim raspelom, pravim remek-djelom kasnorenesansne umjetnosti.

U drugoj polovini XVIII. st. na mjestu zapadne kapele sagrađena je u kasnobaroknim oblicima kapela s mramornim oltarom svetohraništa.

U crkvi se čuvaju slike i skulpture iz raznih povijesnih razdoblja, kao npr. Bogorodica s djetetom iz XIV. st. visoki drveni i obojeni reljef sv. Kristofora. ekspresivna Pieta i druge. U riznici su pohranjeni dragocjeni liturgijski predmeti i relikvijari. od kojih traba izdvojiti emajlirane bakrene pločice i moćnik za glavu sv. Kristofora iz XII. stoljeća. Zvonik katedrale najljepša je građevina te vrste na našoj obali. Zreloromaničkih stilskih odlika u skulpturi i arhitekturi, nadvisivanjem kvadara, odvojenih bogato ukrašenim vijencima i od dna prema vrhu rastvaranih monoforama. biforama. triforama i na kraju monumetntalnom kvadriforom, ostvaruje snažan dojam sklada i odmjerenosti. Nakon što je izvornu romaničku kvadratnu osnovu oštetio udar groma, na njenom mjestu podignuta je u XV. st. šesterostrana vitka piramida.