| Rab je uz Mljet najzeleniji otok na Jadranu i šume čine prepoznatljiv rapski simbol mediteransko - litoralne vegetacije vazda zelenog eumediteranskog vegetacijskog prostora Kalifronta (Copo fronte ili zelena glava), Fruge, Sorinja i Loparski gušć do ukupne veličine od oko 4000 ha. Najvažniji šumski prepoznatljivo stablo Rabskog prostora je crnika ili česmina. Malo je stabala crnike na Mediteranu koja tako impresioniraju debljinom, visinom i starošću kao primjerci očuvani u šumi Dundo. U sloju drveća susrećemo još: divlju maslinu, crni jasen, hrast medunac ili dub, oskoruša, komorika, planika ili maginja, veliki vrijes ili uljka, šmrika i mnoge druge stvarajući nezaboravnu sliku šarenilom boja, cvjetova i plodova, mameći intenzivnim mirisima. Tu možemo još naći i splet penjačica i povijuša te mediteranskog ljekovitog bilja – kadulje, smilja, bazilike, ružmarina, lovora i sl. |
Ljepoti i važnosti rapskih šuma pridonose i životinjske vrste. Najveći šumski kompleks Kalifront je ujedno i državno lovište malog azijskog jelena–aksis te muflona. Upravu nad ovim lovištem ima Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji osim gospodarenja područje koristi u znanstveno istraživačke svrhe, dok otokom sv. Grgur obitava jelen lopatar. Od lovno-gospodarskih vrsta u rapskim šumama žive zec, fazan, divlji golub, grlica, šljuka i šojka, a na kamenjarskim područjima kamenjarka i kunić. Osim lovne divljači u rapskim šumama je zabilježeno 162 vrste ptica što stanarica što zimovnica i sve su zakonom zaštićene. Gmazovi su zastupljeni kornjačama, gušterima i zmijama, među sitnim zvjerima treba spomenuti kunu bjelicu i običnu lisicu. U šumama otoka obitava i šumski jež i više vrsta šišmiša. Sve životinjske vrsta su zakonom zaštićene, osim lovnih, koje se štite režimom lovostaja i drugim lovnim propisima. |
|
Become a fan on Facebook
